Nekoliko Filozofskih i Naučnih Osvrta

Abstract

Bosnian abstract: Antonim riječi 'znanje' nije 'neznanje'. 'Neznanje' predstavlja nedostatak informacija i obrazovanja ili nepoznavanje postojećeg znanja. Prava suprotnost znanju obuhvata beskonačan, neistražen, neotkriven i neočekivan niz odnosa i procesa unutar i izvan nas. Iako je iluzorno očekivati sto-postotnu izvjesnost u našim naporima da otkrijemo pravo i potpuno znanje o ovoj beskonačnosti, ipak smo suočeni sa ogromnim empirijskim i praktičnim uspjehom nauka. Najbolje objašnjenje koje se može predložiti za takav uspjeh jeste da metode koje se koriste u naučnoj istrazi značajno doprinose uspjehu njenih rezultata... "Bilo bi pravo čudo da je nauka toliko uspješna, a da metode naučne istrage ne vode do istine." (Sankey, 2024; Spuzic, 2023) Znanje akumulirano tokom milenija može se definisati kao pojačivač vjerovatnoće za posmatrane ili očekivane događaje. Jedan veliki dio toga znanja je nikao iz naših napora da riješimo naše probleme. Međutim, postoji grana znanja koja se može pripisati (još uvijek neobjašnjenom) poticaju zvanom radoznalost. Filozofi, ljubitelji znanja, pokušavali su dokučiti što dalje izvan granica shvaćenih pojava. Dok su naučnici sistematski prikupljali dokaze i izvodili logičke zaključke, filozofi su spekulisali na osnovu misaonih eksperimenata i čiste logike.

Note: Downloadable document is in Bosnian.